Kako kod kuće mjeriti saturaciju (zasićenost) krvi kisikom - upala pluća, COVID-19

Prema dostupnim podacima iz 2019. godine, od upale pluća je zabilježeno preko 2,5 milijuna smrtnih ishoda, a o toga 672 tisuće se odnosi na djecu. Nažalost, pandemija COVID-19 je tu brojku povećala pa je samo u ovoj godini smrtnih ishoda 1,9 milijuna. 

Zbog COVID-19 pandemije mnoge teme o kojima, inače, diskutraiju zdravstveni radnici i znastvenici postali su tema svakodnevnih razgovora pa tako često raspravljamo o resipiratorima i ECMO uređajima, ali kućnim aparatima (uređajima) za mjerenje saturacije kisikom u krvi (mjerenje zasićenosti hemoglobina kisikom (SpO2) u arterijskoj krvi i frekvenciju pulsa (PR)i  - pulsnim oksimetrima. 

Zabrinajvajuć je podatak da upala pluća ima više smrtnih ishoda nego HIV/AIDS, tuberkuloza i malarija zajedno te je posebno ugrožavajuća za djecu na afričkom području sa slabijim zdravstvenim sustavom i zdravstvenom  podrškom.

Kako rade naša pluća i je li upala pluća zarazna?
 

Upala pluća ili pneumonija je infekcija jednog ili oba plućna krila, kojima je uzrok infekcija bakterija, virus ili gljivice.

Kada govorimo o plućima, njihova glavna funkcija je da transport kisika u krv te izbacivanje ugljičnog dioksida. U našoj krvi nalazi se niz stanica kojima je potreban kisik kako bi pravilno funkcionirale, a taj se kisik jedino možemo osigurati kroz zrak koji udišemo. Nakon što dopremimo kisik u našu krvi, iz krvi uzimamo ugljični dioksid koji se doprema u pluća te ga se izdisajem riješavamo. 

Disanje (respiracija) se sastoji od pravilne izmjene udisaja i izdisaja. Frekvencija disanja u mirovanju kod odraslog čovjeka iznosi 12-16 udisaja i izdisaja u minuti. Djeca dišu brže, njihova je frekvencija disanja 20-40 puta u minuti. Upala onemogućuje da se taj proces odvija pravilno što dovodi do toga da teže dišemo, a česti simptomi toga su - kratkoća daha, teško disanje i osjećaj umora.

Uzročnici upale pluća (pneumonije) su brojni i raznovrsni mikroorganizmi. Najčešće su upale pluća uzrokovane bakterijama, a u male djece i virusima (najčešće RSV djenčad i malo dijete, a adenovirus starija djeca). Streptococcus pneumoniae (pneumokok) najvažniji je bakterijski uzročnik, odgovoran za 80 do 95% svih bakterijskih pneumonija iz opće populacije.  Najčešće se prenosi inhalacijom zaraženog aerosola (koje nastaju kašljanjem, kihanjem, disanjem i pričanjem).

Tijekom COVID-19 pandemije puno se priča o načinu prenošenja virusa među osoba, stoga uvijek vrijediti bolest je zaraza kada god se u zraku nađu kapljice zaražene osobe u kojima se nalazi virus ili bakterije, te takve kapljice prilikom udisanja u svoj organizam unese druga osoba. Također, bolest se prenosi i kada dodirnemo objekt kojeg je prethodno dirala zaražena osoba te potom ruke (koje nismo dezinficirali) stavimo na usta ili nos te time omogućimo virusu ili bakteriji da uđu  u naš organizam.

Upalu pluća može dobiti bilo tko, samo o našem imunitetu ovisi do koje mjere će se bolest razviti i kakav će biti ishod. No, poznato je da bolest možemo i prevenirati pomoću nekih zdravih životnih navika:

• Redovito i pravilno pranje ruku

• Osiguranje dovoljno sna i odmora

• Pravilna i zdrava prehrana

• Redovito vježbanje

• Nepušenje cigareta

Sve ove navike, osim što smanjuju šanse da dobijete bolest, omogućuju vam da se brže i bolje oporavite ako ste već imate upalu pluća.

Što je upala pluća i koji su simptomi?

Upalom pluća ili pneumonijom se označava akutna upala plućnog parenhima koja je uzrokovana brojnim i raznovrsnim mikroorganizmima (bakterijama, virusima, gljivicama, a može nastati i udisanjem prašine, kemijskih nadražujućih tvari, hrane ili povraćenog sadržaja). Upalni eksudat se može nakupiti uglavnom unutar alveola i alveolarnih vodova ili u intersticiju.

Pneumonije se  dijele u tri osnovne skupine: iz opće populacije, bolničke i pneumonije kod bolesnika s oslabljenom imunošću.

Simptomi upale pluća mogu biti blažeg ili težeg oblika,a to ovisi o vrsti upale, godinama i ukupnom zdravlju. Simptomi koji se javljaju kod upale pluća mogu biti:

• Bol u prsima tijekom disanja ili kašljanja

• Kašalj koji može imati i sluz tijekom iskašljavanja

• Umor

• Povišena temperatura, drhtavica i znojenje

• Mučnina, povraćanej ili dijareja

• Kratkoća daha

• Niža tjelesna temperatura od normalne (kod starijih od 65 godina i kod ljudi sa slabim imunitetom)
   

Konzultacije s liječnikom obiteljske medicine svakako obavite ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma te ako imate:

• Kroz duže vrijeme povišenu tjelesnu temperaturu iznad 39C

• Kašalj koji traje duže vrijeme

• Ako ste stariji od 65 godina

• Djeca mlađa od 2 godine s nekim od navedenih simptoma

• Osobe sa slabim imunitetom

Osobe koje primaju kemoterapiju ili uzimaju lijekove koji djeluju na imuniološki sustav

Zašto mjeriti saturaciju (zasićenost) krvi kisikom?

Kao što smo ranije napisali, transport kisika u krvi bitna je funkcija kako bi sve stanice u krvi mogle funkcionirati pravilno te jedino disanjem omogućujemo transport kiska u krv. U pravilu, zdrave osobe bez nekih jasnih simptoma ne trebaju redovito mjeriti kisik u krvi. 

Međutim, osobe s ovim stanjima svakako bi morale redovite mjeriti razinu kisika u krvi:

• Astma 

• KOPB

• Bolesti srca

• Anemija

• Kolabirana pluća

• Plućna embolija

• Urođena srčana mana
   

Razina kisika u krvi jasan je pokazatelj:

• Koliko kisika udišete

• Koliko dobro aleveole zamjenjuju ugljični dioksid za kisik

• Koliko je hemoglobina u crvenim krvnim stanicama

• Koliko dobro hemoglobin privlači kisik

Tijekom COVID-19 pandemije medicinski uređaj, pulsni oksimetar može biti koristan za praćenje stanja bolesnika kod kod kuće i može na vrijeme ukazati na smanjenu saturaciju.

Važnost pulsnog oksimetra za mjerenje razine kisika u krvi

Pulsna oksimetrija je neinvazivna metoda mjerenja oksigenacije ili postotka hemoglobina koji je zasićen kisikom te se često smatra petim vitalnim znakom. 

Omogućavaju i mjerenje brzine otkucaja srca. Za kontrolu saturacije krvi kisikom kod kuće, potrebno je razgovarati s liječnikom o tome kako pravilno koristiti uređaj, razumjeti očitanje i protumačiti rezultate.

• Normalno očitanje razina saturacije krvi kisikom je između 95 i 100% (navedeno se može razlikovati za ljude s određenim medicinskim stanjima, poput plućnih bolesti. Savjetovati se s liječnikom kako bi se utvrdilo koja vrijednost je prihvatljiva kao „normalno“).
   

• Pulsni oksimetri najčešće imaju alarm kada zasićenost padne ispod 90% što je znak hipoksije (zahtjeva brzu procjenu od strane liječnika).
   

• Kod zdravstvenih problema poput bolesti srca ili pluća, ili u procesu oporavka od COVID-19, može biti koristan način za praćenje promjene stanja i eventualnog pogoršanja bolesti.
   

• Mjerenje pulsnim oksimetrom treba provesti na pri normalnoj temperaturi prsta, u uspravnom (sjedećem) položaju i odmarajući se (u mirovanju). Nemojte pušiti prije mjerenja. Slijedite upute za uporabu!

Jednostavnost korištenja pulsnog oksimetra

Pulsni oksimetar je vrlo jednostavan za korištenje. Sve što trebate jest čvrsto staviti prst u gumeni otvor na uređaju nakon čega pričekate kratko vrijeme i očitate rezultate s uređaja.

Idealno mjesto za postavljanje senzora pulsnog oksimetra je ono koje je dobro prokrvljeno, relativno nepokretno, lako dostupno i udobno za pacijenta. Najčešća mjesta su jagodica prstiju šake i resica ušne školjke.

Postupak je brz, neinvazivan, jednostavan i izvodi se tako što se malom štipaljkom medicinskog uređaja obuhvati kažiprst ruke pri čemu se na digitalnom displeju prikažu vrijednosti pulsa i postotak zasićenosti arterijske krvi kisikom. Pulsni oksimetri ovisno o tehničkim specifikacijama (dimenzije i sl.), primjenjivi su kod odraslih, ali i kod djece.
 

Informacije dostupne na novostima Medikor nisu zamjena za stručan medicinski savjet ili njegu. Medikor preporučuje savjetovanje s liječnikom ukoliko imate zdravstvenih problema ili pitanja.

Izvor fotografije: FreePik